Korizmena platna imaju stoljeća dugu tradiciju: od 11. stoljeća se za vrime korizme prekrivaju oltari. Platna većinom prikazuju biblijske prizore iz Staroga i Novoga Teštamenta ter govoru o povijesti spasenja Boga s ljudi.
 

Četvrto digitalno korizmeno platno u stolnoj crikvi sv. Martina u Željeznu je ljetos posvećeno životu sv. Franje Asiškoga, ki je 3. oktobra 1226. preminuo u Porcijunkuli kod Assisija. Ljetošnja 800. obljetnica opet stavlja u sredinu pažnje duhovnost i djelovanje ovoga velikoga sveca.

Sveti Franjo Asiški živio je radikalno po Evandjelju. Potaknut Raspetim u crikvi San Damiano, je svoju životnu zadaću vidio u tom, da prepozna i liječi „rane“ Crikve, društva i človičanstva. Ljeta 1224. primio je na gori La Verna znake Jezuševih ran. Teško betežan je kasnije sastavio svoju Pjesmu brata Sunca. Utemeljenjem franjevačkoga reda je „Poverello“ obnovio Crikvu i do danas dao pečat duhovnosti i kulturi po cijelom svitu.
 

Umjetnička podloga korizmenoga platna je ciklus freskov Giotto di Bondonea u gornjoj crikvi bazilike sv. Franje. Za ljetošnje korizmeno platno odabrano je osam prizorov. Oni povezuju rane tadašnjega vrimena s ranami današnjega vrimena, ke isto tako odzivaju u digitalnom korizmenom platnu. Za grafičku izvedbu odgovoran je dijecezanski grafičar Markus Heuduschits.
 

Ciklus slik poziva na promatranje Raspetoga – kot izvora ufanja i ozdravljenja. Zaključak čini Asiški križ kot vazmeni znak vjere.

Slika: Biškupija Željezno