Željezanska biškupija – Vrhunci u 60 ljet postojanja

Željezanska biškupija je druga najmladja med austrijanskimi biškupijami, utemeljena ljeta 1960. Danas ima 172 fare, ke su bile podiljene na 12 dekanatov: Svetica za Jezerom, Niuzalj, Rušta, Željezno, Matrštof, Kerestur, Veliki Borištof, Gornja Pulja, Pinkafelj, Rohunac, Novi Grad, Jeništrof. U poslidnji ljeti pokrenuo je treći željezanski biškup dr. Egidije Živković novi pastoralni put ter se preuredjuje struktura biškupije u vezi dekanatov i novih dušobrižničkih prostorov. U Željezanskoj biškupiji živu vjerniki u glavnom nimškoga materinskoga jezika, ali velik broj Gradišćanskih Hrvatov, manji broj vjernikov ugarskoga materinskoga jezika i grupa Romov.
Prije nego je Gradišće došlo k Austriji, bile su fare podiljene na Jursku i Sambotelsku biškupiju (Gradišće bilo je u Austrijanskoj monarhiji zapadno-ugarski dio). Od 156 ondašnjih far je bilo 99 kod Jurske biškupije (sadašnji dekanati Svetica za Jezerom, Niuzalj, Rušta, Željezno, Matrštof, Kerestur, Veliki Borištof i Gornja Pulja - zvana far Kogl, Livka, Pilgersdorf i Ratištof) a 57 kod Sambotelske biškupije (fare Kogl, Livka, Pilgersdorf, Ratištof i sadašnji dekanati Pinkafelj, Rohunac, Novi Grad i Jeništrof).

1.10.1920.
Gradišće postane po ustavnom saveznom pravu austrijanska savezna zemlja.
2.5.1922.
Katoličanska Crikva u Gradišću dostane svojega prvoga predstavnika: Papa odredi bečanskoga nadbiškupa dr. Friedricha Gustava kardinala Piffla za apoštolskoga administratora Gradišća (bio je to do 21. aprila 1932.).
18.5.1922.
Apoštolska administratura Gradišća postane posebno crikveno upravno područje, ali ostaje i nadalje dio dijecezov Jure i Sambotela.
10.12.1924.
Sveta Stolica odredi svetoga Martina za zemaljskoga patrona Gradišća.
31.10.1932.
Novoimenovani nadbiškup Beča, dr. Theodor Innitzer, postane apoštolski administrator Gradišća (do 1949.).
1938 .- 1945.
Drugi svitski boj
29.8.1945.
Gradišće postane samostalna savezna zemlja.
21.4.1946.
Za Vazam izlazi prvi broj Glasnika.
12.11.1949.
Dr. Jožef Schoiswohl postane apoštolski administrator Gradišća, 2. septembra 1951. zaredjen je u varoškoj farskoj crikvi sv. Martina u Željeznu za biškupa, apoštolski administrator ostane do 1954. ljeta (onda je imenovan za biškupa dijeceze Graz-Seckau).
30. 1.1954.
Mons. ddr. Štefan László, rodom iz Trajštofa, postane apoštolski administrator Gradišća.
20.9.1956.
Papa Pijo XII. imenuje mons. ddr. Štefana Lászlóa za titularnoga biškupa Metellopolisa.
11.11.1956.
Mons. ddr. László je kot prvi biškup iz Gradišća zaredjen u stolnoj crikvi u Željeznu.
23.6.1960.
Papa Ivan XXIII. podigne apoštolsku administraturu Gradišće dijecezom: Biškupija Željezno.
14.8.1960.
Izdan je oficijelni dokumenat o osnovanju nove biškupije: papina bula “Magna quae”. Tim je gradišćansko crikveno područje konačno odvojeno od Jurske i Sambotelske biškupije.
14.10.1960.
Biškup ddr. Štefan László, dosada apoštolski administrator Gradišća, imenovan je željezanskim dijecezanskim biškupom. Varoška farska crikva sv. Martina postane stolna crikva.
11.11.1960.
Željezanski biškup ddr. Štefan László je ustoličen.
1963.
Papa Ivan XXIII. utemelji kaptol željezanske stolne crikve.
1959./1960.
Prva dijecezanska sinoda
1970.
Druga dijecezanska sinoda
1980.
Prvi dijecezanski dan (od velike važnosti za nas Hrvate!)
1990.
Drugi dijecezanski dan
24.6.1988.
Pri svojem drugom pastoralnom pohodu u Austriji dojde papa Ivan Pavao II. i u Željezansku biškupiju. Na letilišću u Trajštofu svečuje svetačnu sv. mašu s već od desettisuć vjernikov a osebujno mnogih i iz onda još komunističkih zemalj Ugarske i Hrvatske.
24.1.1993.
Dosadašnji generalni vikar prelat dr. Pavao Iby zaredjen je u stolnoj crikvi u Željeznu za drugoga željezanskoga dijecezanskoga biškupa.
8.3.1995.
Prvi natpastir Željezanske biškupije ddr. Štefan László premine.
9.7.2010.
Papa Benedikt XVI. imenuje mons. dr. Egidija Živkovića trećim željezanskim biškupom.
25.9.2010.
Mons. dr. Živković zaredjen je za biškupa i svetačno ustoličen pri zmožnom slavlju u željezanskoj stolnoj crikvi sv. Martina.
2019./2020.
Željezanska biškupija proslavi 60. obljetnicu, preuredjuju se glavne strukture dijecezanske uprave i pobudjaju nove inicijative - to i zarad korona-pandemije, ka je uzrok za odgodjenje i velikih dijecezanskih svečevanj ter i skupnoga jubilarnoga slavlja na Duhovski ponediljak 24. maja 2021.