Pri pastoralnom spravišću 12. septembra 2023. u željezanskom “Domu susretov” pod geslom “Evandjelju dati lice” je biškup Egidije Živković predstavio program djela u ovom ljetu 2023./2024. Konkretne projekte - od gradnje nove crikve, prik shodišćev i putovanj do uputov za otvorene crikve - sažeo je u 10 točkov. Glavni predavač je bio bečanski profesor za dogmatiku Jan-Heiner Tück, ki je ustanovio, da nije sigurno, kako će završiti Sinodalni put.

Osnovna nugaljna točka djela je obaveza na “sinodalni i pastoralni put”. U Bruckneudorfu gradit će se nova crikva, a 2024. ljeta prilikom 100. obljetnice, da je profesor za dogmatiku Jan-Heiner Tück zagovornik zemlje Gradišća, održat će se veliko shodišće u Tours. Dalje pozvao je biškup Živković, da crikve neka budu otvorene i tako oblikovane, da pozivaju na pristup; gostoprimstvo se triba živiti, domaće Crikve osnovati a klerikalizma se čuvati.

Glavna zadaća za suvrimeno kršćanstvo je po riča biškupa, da se ima već hrabrosti u nazvišćavanju vjere. Potribno je, da se opet već govori o Bogu - ali “ne po načinu ispravljačev svita, brbljavcev o Bogu, sektašev i vjerskih sajmarov”, nego u obliku nujnoga biblijskoga govora o Bogu. “Ako nimamo hrabrosti, doprimiti Boga u centar razgovor, onda ćedu naši stani ostati prazni i onda je još samo pitanje vrimena, dokle će ono nenastanjeno i ča je prez žitka i mrtvo, postati ostatak prošlosti i relikvija”.

Tomu sliši ne samo zalaganje za dostojanstvo svakoga človika ili angažman za novu crikvenu kulturu pažljivosti, nego i skrb za sakramente i skrb za teološku jezičnu kompetenciju med dušobrižniki i svećeniki. “Prez teološke budnosti i prez interdisciplinarnoga diskursa nećemo se posegurati približiti se postojećim aktualnim problemom. Redukcije i lakucjeno pojednostavljenje doprimit ćedu, tako sam osvidočen, nova polja problemov”, rekao je biškup Živković i pozvao dušobrižnike i svećenike, paziti na jezik, naučiti se jezik ljudi ter je većkomu i željio reći: “Prosim upiši jezični tečaj!”
 

Nadalje je biškup Živković informirao, da ćedu se bivši franjevački samostan i crikva sv. Mihovila u Željeznu oživiti, da more iz toga “postati vitalni centar Hrvatske misije”. I ugarska zajednica i postojeća nimška zajednica ćedu nadalje biti u ovom centru udomaćeni - “‘europski samostan‘ u malom”, rekao je biškup. Uzato je i pozvao, da budu crikve otvorene i tako oblikovane, da pozivaju ljude na pristup. “Oltari nisu mjesta, kamo se odloži cvijeće, tehnijska sredstva i liste s oglasi. Pozivajuće prostorije drugačije izgledaju! Sveto, jednostavno i lipo - to nisu suprotivšćine. (…) Manje je kradljivcev u crikva, nego mislimo, ali već bi moralo biti ljudi, ki naše crikve otkriju za svoja najmilija mjesta.”

Profesor Tück je u svoji predavanji odnosno impulzi med drugim rekonstruirao pod naslovom “Obnovljenje iz izvora” viziju pape Franje o sinodalnoj Crikvi i nje koreni u crikvenom razumivanju Drugoga vatikanskoga koncila (1962. - 1965.). U koncilskom ponovnom otkriću razumivanja Crikve kot “naroda Božjega na putu” ter kot “communio” nahadja se srž toga, ča sinodalnost misli: da vjerniki sami postanu aktivni nositelji evagelizacije. I ponovno otkriće skupnoga svećeničtva svih vjernikov i dostojanstvo laikov u Crikvi sliši med one aspekte, ke Koncil pokazuje za sinodalni put.

Ali uspjeh tekućega Sinodalnoga puta, ki će s biškupskom sinodom ljetos u oktobru u Rimu stupiti u novu fazu, je otvoren. Šanse vidi prof. Tück u tom, da bi se moglo Crikvi zaista ugodati, postati “otvoreno mjesto”, “kade se svi ćutu doma”. On vidi i šanse, da “slušajuća Crikva” ne samo nanovo ide u susret vjernikom ter otkrije svoju blizinu prema “naranjenim i siromahom”, nego se i nauči nanovo slušati na Duha Božjega.
 

Tomu suprotivno postoji i rizikov kot redukcija sinode na samo “vanjski dogodjaj prez supstancijelnoga obraćanja” ili pretiranoga “intelektualizma”, ki “producira papire i stvori stranke, ali se odvaja od stvarnosti naroda Božjega”. Isto je i množina temov, ka su nabrojena u dokumentu “Instrumentum laboris”, tako velika, da je potribno fokusiranje i “tematska koncentracije”. Da li će biti dobro to struktiriranje tih raznolikih dopisov u tri načelne riči zajedničtvo, poslanje i sudjelovanje, je isto tako otvoreno kot pitanje o pravom statusu sinode: “Da li će sinoda, ku je papa Franjo proširio s 80 nebiškupov, med njimi i žene, biti gremij odlučivanja - ili će papa na kraju za sebe pridržati vlast definicije? Polag devize: Prvo svi, onda neki, a na kraju jedan?”

Slika: Johann Artner