Ovo ljeto 2023. spominjamo se 100. obljetnice početka skupnoga hrvatskoga shodišća u austrijansko nacionalno svetišće Celje u Štajerskoj k “Velikoj Majki Austrije, Majki slavskih narodov, Velikoj Gospi Ugar”. Obljetnicu proslavit ćemo na skupnom shodišću od petka, 25. do nedilje, 27. augusta opširnim programom.

Ov značajni jubilej željimo i dobro pripraviti. U “Glasniku” predvidjamo u dojdući tajedni do skupnoga shodišća predstaviti naše fare, posebno pišake, i njihove doživljaje.

Pogledajmo malo u povijest Celjanskoga shodišća, kako je nastalo i se razvilo.
Do 1923. ljeta fare hodočastu svaka za sebe u Celje piše, kasnije vlakom. Red shodišća je slijedeći: Predmolitelj skrbi se za organizaciju i molitvu. Kola sprohadjaju hodočasnike i vozu hodočasnikom pratež i hranu, ku svaki za sebe sobom zame. Za pokoru su neki htili nositi na neki dijeli puta i kamene sobom. Ulaziti su htili na koleni i pjevajuć Litaniju Lovretansku Bl. D. Marije. Divojke su htile u znak pokore raspustiti vlase, raširiti ruke i u nje zeti palicu a dodatno u jednu ruku goruću sviću a u drugu cvijeće i ovako pružati se okolo pilja Majke Božje. Hodočasnička palica, oko jedan metar dužička, imala je na jednom kraju u nju zarizan križ.
 

1923. ljeta počnu skupna hrvatska shodišća. Martin Meršić st. je bio razočaran od Celjanskoga shodišća s livčanskim desetnikom Matom Heiszom 1922. ljeta, pri kom je već Hrvatov diozelo nego Nimac, ali Nimci su imali svagdir prednost. Tako hrvatski svećeniki doluču na konferenciji održanje posebnoga skupnoga hrvatskoga shodišća. Ovo prvo shodišće se drži od 4. do 6. septembra 1923. ljeta. 516 hodočasnikov vozi se posebnim vlakom, Hrvati i Nimci. 268 je Hrvatov iz 12 gradišćanskih sel i 5 hrvatskih duhovnikov. Borištofski kapelan Martin Meršić je orgulao.
 

Shodišća se uspješno nastavljaju. Tako se od 4. do 7. septembra 1933. proslavi “10 ljet skupno hrvatsko shodišće” ter jubileji “400 ljet Gradišćanski Hrvati”, 250. obljetnica oslobodjenja Beča od Turkov (1683.) i 19 stoljeć, da je Sin Božji donesao svitu otkupljenje. Sudjeluje oko 1.900 vjernikov i 16 svećenikov. Utorak, 5. septembra otpodne bilo je svitsko hrvatsko spravišće u celjanskom kazališću. Predsjednik HKDa u Gradišću farnik Ignac Horvath pozdravio je provikara dr. Jožefa Köllera i dionike. Pjevački zbor pod ravnanjem dir. Vukovića je pjevao a bogoslov Štefan László deklamirao je Miloradićevu pjesmu “Bog i Hrvati”. Pri povratku bila je četvrtak, 7. septembra procesija u bečansku katedralu sv. Štefana, kade je prodiku i sv. večernju držao bečanski nadbiškup i kardinal dr. Innitzer a hrvatsku prodiku držao p. Bela Vlašić, misionar.
 

Na svaki način se moraju spomenuti i tužni dogodjaji: Ljeta 1938. su nacisti zadusili shodišće, ar su na predvečer shodišća izjavili, da ne daju vagonov za posebni vlak. U ljeti od 1939. do 1946. je zbog boja prekinuto skupno shodišće.

Ali po boju poziva uredničtvo Glasnika u broju od 1. augusta 1947. na prvo skupno hrvatsko shodišće u Celje od 26. do 28. augusta. Otac Modestus, direktor bazilike, preskrbio je noćevanje, teplu juhu i teplo varivo, kruh i drugo jilo si je morao svaki iz doma zeti. Prem teških prometnih uvjetov hodočastu 1.453 vjerniki u Celje.

Ganutljivo i značajno je bilo shodišće 1948. ljeta - od 30. augusta do 1. septembra. Došlo je 4.000 hodočasnikov u 6 posebnih vlakov (3.309 na željeznici) i 21 duhovnik ter i provikar dr. Jožef Köller. Posebno je bilo čuda muži - vojakov i povraćenikov iz ropstva.

Slike: arhiv